Bolovi u stopalu ispod prstiju

Ponekad je to tek sitna nelagoda, gotovo zanemariva, a ponekad oštar ubod ispod prstiju koji vas zaustavi usred koraka. Bol u prednjem dijelu stopala, točnije u području ispod nožnih prstiju, čest je problem s kojim se susrećemo u praksi, osobito kod osoba koje puno stoje, hodaju ili nose obuću bez adekvatne potpore.

Najčešće se tegobe javljaju u jastučiću ispod prstiju, odnosno u prednjem dijelu stopala, koji preuzima najveće opterećenje pri svakom koraku. Bol se pojačava pri hodanju, stajanju, penjanju stepenicama, ali i prilikom hodanja bosih nogu po tvrdom podu. Kod nekih je prisutna i u mirovanju, osobito nakon duljeg opterećenja. Osjećaj može biti različit: tupa nelagoda, žarenje, probadanje ili osjet boli lokaliziran ispod jednog ili više prstiju.

Anatomija prednjeg dijela stopala

Prednji dio stopala sastoji se od pet metatarzalnih kostiju koje se nastavljaju na nožne prste, male mišiće stopala, ligamente, plantarnu fasciju te živce i krvne žile koje prolaze između kostiju. Upravo u tom području, neposredno ispod glava metatarzalnih kostiju, nalazi se jastučić koji svakodnevno preuzima značajan dio tjelesne težine pri svakom koraku.

Taj prednji jastučić ima važnu ulogu u prijenosu opterećenja pri hodu, stajanju i trčanju. Kada je raspodjela opterećenja narušena, bilo zbog slabosti mišića, promjena u hodu, neadekvatne obuće ili spuštenog svoda stopala, dolazi do preopterećenja pojedinih točaka u području ispod prstiju.

Disbalans mišića, promjene u biomehanici hoda ili dugotrajno opterećenje mogu uzrokovati mikrotraume, iritaciju živaca i struktura u tom području, što s vremenom dovodi do razvoja boli i ograničenja u svakodnevnim aktivnostima.

Zašto nastaju bolovi u stopalu ispod prstiju?

Uzroci bolova u prednjem dijelu stopala mogu biti različiti, a u fizioterapijskoj praksi najčešće viđamo stanja koja nastaju zbog preopterećenja, loše biomehanike, oslabljene muskulature stopala ili kompresije živca. Važno je razumjeti da nije svaka bol ista. Iako se može pojaviti na sličnoj lokaciji, uzrok može biti vrlo specifičan.

Jedan od najčešćih uzroka zbog kojih se pojavljuju bolovi u stopalu ispod prstiju je metatarzalgija. Radi se o stanju u kojem dolazi do preopterećenja jastučića ispod glava metatarzalnih kostiju, osobito druge i treće. To područje prirodno trpi velik dio tjelesne težine pri hodu, a kod osoba s spuštenim prednjim svodom stopala, gubitkom masnog jastučića ili lošom obućom (tvrdi potplati, visoke pete) pritisak postaje još izraženiji. Bol se opisuje kao tupa, peckajuća ili osjećaj „kao da se hoda po kamenčićima“, najčešće se javlja pri hodu ili dužem stajanju, a može se smanjiti rasterećenjem i pravilnim ulošcima.

Kod osoba koje osjećaju žarenje, peckanje ili utrnulost između prstiju, najčešće između trećeg i četvrtog, sumnjamo na Mortonov neurinom. To je zadebljanje jednog od plantarnih živaca koji prolaze između metatarzalnih kostiju. Najčešće se radi o posljedičnoj kompresiji živca uzrokovanoj dugotrajnim pritiskom, često zbog nošenja uske obuće ili povećanog opterećenja na prednji dio stopala. Osobe nerijetko opisuju osjećaj kao da su stali na staklo te izbjegavaju određenu obuću jer izaziva neugodu.

Još jedan relativno čest uzrok je oštećenje plantarne ploče, vezivne strukture koja se nalazi na donjoj strani metatarzofalangealnog zgloba i ima važnu ulogu u stabilizaciji prstiju pri opterećenju. Ovo stanje se često javlja kod osoba s dugim drugim prstom, spuštenim svodom stopala ili nakon kroničnog preopterećenja. Osobe primjećuju bol pri hodu, osobito prilikom odgurivanja prednjim dijelom stopala, kao i osjećaj nestabilnosti prsta. S vremenom se može razviti deformacija, najčešće u obliku tzv. „čekićastog prsta“.

U slučajevima kada se javlja nagla, lokalizirana bol u stopalu, posebno nakon povećane aktivnosti, treba razmotriti mogućnost stres frakture metatarzalne kosti. Ove frakture su mikroskopske pukotine u kosti koje nastaju ponavljajućim opterećenjem, najčešće kod sportaša, aktivnih osoba i žena s osteopenijom. Bol se javlja pri opterećenju, isprva je blaga i povremena, a s vremenom postaje stalna i izraženija. U mirovanju se obično smanjuje.

Ponekad se bol javlja zbog upale zglobne čahure (burzitis), posebno u području metatarzofalangealnih zglobova. Ova stanja se karakteriziraju osjetljivošću na dodir i pritiskom u prednjem dijelu stopala, a bol se pojačava kod fleksije prstiju ili duljeg stajanja. Često se javlja kod osoba koje koriste obuću s tvrdim ili uskim prednjim dijelom, gdje se pojačava trenje i iritacija.

Kod mnogih osoba, osobito s godinama, javlja se degeneracija i spuštanje prednjeg svoda. S vremenom dolazi do gubitka elastičnosti vezivnog tkiva i istanjivanja prirodnog masnog jastučića ispod glava metatarzalnih kostiju. Posljedica je povećan pritisak na kosti i meka tkiva ispod prstiju, što dovodi do boli pri hodu, naročito na tvrdim površinama ili bez adekvatne obuće.

Čimbenici zbog kojih se bolovi u stopalu ispod prstiju pogoršavaju

Na razvoj i pogoršanje bolova u prednjem dijelu stopala utječe niz čimbenika, a mnogi od njih povezani su s načinom života, navikama pri hodanju te izborom obuće. Iako se bol najčešće javlja zbog lokalnog mehaničkog preopterećenja, određeni vanjski i unutarnji uvjeti mogu dodatno povećati rizik od iritacije tkiva ispod prstiju.

Jedan od glavnih uzroka pogoršanja simptoma je neadekvatna obuća, osobito cipele s tvrdim ili ravnim potplatom, visoke pete ili uski prednji dio cipele. Takva obuća mijenja raspodjelu opterećenja i dodatno opterećuje jastučić ispod prstiju, čime se povećava pritisak na metatarzalne glave i živčane strukture. Hodanje po tvrdoj podlozi bez odgovarajuće amortizacije dodatno pogoršava stanje, osobito kod osoba koje često hodaju bosi po pločicama ili parketu.

Dugotrajno stajanje i hodanje također su značajan čimbenik, posebno ako je prisutna slabost mišića potkoljenice i stopala. Kada potporni mišići nisu dovoljno aktivni, stopalo gubi stabilnost, a opterećenje se nepravilno prenosi na osjetljive točke prednjeg dijela stopala.

Prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje strukture stopala pri svakom koraku. Kod osoba s viškom kilograma, pritisak na prednji dio stopala može biti znatno veći, što s vremenom dovodi do mikrooštećenja, upalnih procesa i osjećaja boli pri svakodnevnim aktivnostima.

Biomehaničke nepravilnosti stopala, poput pretjerane pronacije (uvrtanje stopala prema unutra) ili rigidnog svoda (pes cavus), također mogu narušiti ravnotežu u raspodjeli opterećenja. Takva stanja često su povezana s razvojem metatarzalgije, prenaprezanjem plantarne ploče, kao i nastankom neurinoma zbog kroničnog pritiska između kostiju.

Važno je naglasiti da se bolovi najčešće javljaju kada postoji više međusobno povezanih faktora, npr. slabost mišića, loša obuća i povećana tjelesna težina, a ne nužno samo jedan uzrok. Upravo zato je procjena svakog slučaja individualna i terapijski pristup mora biti prilagođen stvarnim potrebama osobe.

Simptomi koje treba pratiti

Bolovi u prednjem dijelu stopala mogu se manifestirati na različite načine, ovisno o tome koja je struktura zahvaćena i koliko je stanje uznapredovalo. Neki simptomi razvijaju se postepeno, dok se drugi mogu pojaviti iznenada, nakon određene aktivnosti ili opterećenja.

Najčešći simptom je bol ispod jednog ili više prstiju, najčešće u području ispod druge i treće metatarzalne glave. Bol može biti tupa, probadajuća ili žareća, a kod nekih osoba prisutan je i osjećaj pečenja, nelagode ili utrnulosti, osobito kod Mortonovog neurinoma. Ponekad se bol širi prema prstima ili prema dorzumu stopala. Osobe često primjećuju da se bol pojačava pri hodu bez obuće po tvrdoj podlozi, kao i nakon dužeg stajanja ili hodanja.

U ranim fazama simptomi su povremeni i blagi, ali se s vremenom mogu pojačavati i javljati ranije tijekom dana. Karakteristično je da bol u mirovanju obično popušta, iako kod težih slučajeva može biti prisutna i u statičnim položajima. Osjetljivost na dodir, nelagoda pri pritisku na prednji jastučić stopala ili osjećaj nestabilnosti u jednom od prstiju također su znakovi koji ukazuju na moguće oštećenje dubljih struktura, poput plantarne ploče ili kapsule zgloba.

Osim same lokacije boli, važno je obratiti pažnju na to kada se bol javlja, koliko traje, što je izaziva i što je smanjuje. Upravo ti podaci pomažu fizioterapeutu da preciznije odredi uzrok i planira odgovarajući tretman.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako bolovi u stopalu ispod prstiju traju dulje od dva tjedna, pojačavaju se pri opterećenju, javljaju se i u mirovanju, šire se prema prstima ili su praćeni utrnulošću, preporučuje se fizioterapijska procjena. Pravovremena stručna intervencija sprječava razvoj kroničnih smetnji i skraćuje vrijeme oporavka. Ne čekajte dok bol ne počne ozbiljno ometati svakodnevno kretanje, ranija procjena često znači i brži povratak bezbolnom hodu.

Fizioterapijska procjena

Fizioterapijska procjena kod bolova u prednjem dijelu stopala obuhvaća detaljan razgovor s pacijentom i funkcionalni pregled s ciljem otkrivanja stvarnog uzroka tegoba. Procjenjuje se način hodanja i stajanja, oblik i statika stopala, položaj svodova te raspodjela opterećenja prilikom stajanja i kretanja.

Analizira se obuća koju osoba svakodnevno koristi, a poseban naglasak stavlja se na snagu i aktivaciju mišića stopala i potkoljenice. Ovisno o simptomima, provode se specifični testovi, primjerice palpacija glava metatarzalnih kostiju, test za Mortonov neurinom, funkcionalna procjena plantarne ploče i stabilnosti zglobova prstiju.

Na temelju procjene utvrđuje se je li moguće odmah započeti s terapijom ili je potrebno uputiti osobu na dodatnu dijagnostičku obradu, poput ultrazvuka, rendgenske snimke ili magnetske rezonance u složenijim slučajevima.

Fizioterapijski tretman

Terapijski pristup kod bolova u prednjem dijelu stopala uvijek se prilagođava uzroku i individualnim potrebama svake osobe. U prvom koraku važno je educirati osobu o načinu rasterećenja bolnog područja, smanjenju provocirajućih aktivnosti i pravilnom odabiru obuće. U nekim slučajevima već sama promjena navika, uz ciljane vježbe, donosi značajno olakšanje.

Manualne tehnike primjenjuju se za opuštanje napetih mišića stopala i potkoljenice, rasterećenje vezivnih struktura i poboljšanje pokretljivosti zglobova prednjeg dijela stopala. Posebno je važno mobilizirati metatarzofalangealne zglobove ako postoji smanjena elastičnost i bol pri odgurivanju stopalom.

U terapiji se koristi i program vježbi s ciljem jačanja intrinzičnih mišića stopala, aktivacije mišića svoda i stabilizacije prednjeg dijela stopala. Provode se i vježbe za kontrolu opterećenja pri hodu, korekciju obrazaca pokreta i povećanje funkcionalne stabilnosti. Istezanje mišića potkoljenice, osobito stražnje lože, također je važno zbog utjecaja na raspodjelu opterećenja pri hodu.

Kod izraženijih tegoba često se preporučuje korištenje ortopedskih uložaka s metatarzalnim jastučićem, koji preusmjeravaju opterećenje s bolne točke i vraćaju stabilnost prednjem dijelu stopala. U početnoj fazi terapije, ovisno o simptomima, može se uključiti i elektroterapija, ultrazvuk ili terapija udarnim valom, osobito kod kroničnih stanja ili neurinoma.

Što možete učiniti kod kuće?

Kako bi se ublažila bol ispod prstiju i ubrzao oporavak, važno je izbjegavati hodanje bosonogi po tvrdom podu te koristiti udobnu obuću s mekanim uloškom i dovoljno prostora u prednjem dijelu.

Hlađenje stopala (10–15 minuta nakon aktivnosti) može pomoći u smanjenju nelagode. Preporučuje se provoditi jednostavne vježbe za jačanje mišića stopala, poput hvatanja ručnika prstima i rolanja stopala preko loptice. Također, korisno je istezati potkoljenicu i privremeno smanjiti opterećenje dok se bol ne smiri.

Spriječite kronične probleme

Većina bolova u prednjem dijelu stopala može se uspješno ublažiti neoperativnim, konzervativnim pristupom. Važno je na vrijeme prepoznati simptome i potražiti stručnu procjenu kako bi se započela ciljana terapija.

Redovito provođenje vježbi, pravilno odabrana obuća i pažljivo doziranje opterećenja mogu spriječiti ponavljanje tegoba. Rana intervencija skraćuje vrijeme oporavka, ali i smanjuje rizik od razvoja kroničnih i strukturalno ozbiljnijih problema u stopalu.

Fotografija: Freepik