Bolovi u koljenu s unutarnje strane

Bolovi u koljenu s unutarnje strane mogu se pojaviti sasvim iznenada ili postupno, najčešće pri hodu, spuštanju niz stepenice ili tijekom sportskih aktivnosti. Često se javljaju kod sportaša, osoba starije životne dobi ili onih s povećanom tjelesnom težinom.

Uzroci mogu biti različiti, od lakših upalnih promjena do ozljeda meniskusa ili ligamenata. Uz pravovremenu dijagnozu i ciljanu terapiju moguće je spriječiti komplikacije i osigurati povratak bezbolnom kretanju.

Anatomija koljena

Koljeno je najveći zglob u ljudskom tijelu. Omogućuje savijanje i ispružanje noge te, u manjoj mjeri, rotacijske pokrete. Građen je od triju kostiju: bedrene kosti (femur), lisne kosti (tibia) i ivera (patela), koje zajedno tvore tibiofemoralni i patelofemoralni zglob. Između bedrene i lisne kosti nalaze se medijalni i lateralni meniskus, elastične hrskavične strukture u obliku slova C koje djeluju kao jastučići i amortiziraju opterećenja tijekom kretanja.

Stabilnost koljena s unutarnje strane osigurava više slojeva tkiva. Glavnu ulogu ima medijalni kolateralni ligament (MCL), koji sprječava da se koljeno previše otvara prema van i štiti ga kod bočnih opterećenja.

Njegov dublji sloj povezan je s meniskusom i zglobnom čahurom, što dodatno pridonosi stabilnosti. Dublje se nalazi i posterior oblique ligament (POL), koji pomaže pri stabilnosti u ispruženom položaju i kontrolira rotacijske pokrete, dok oblique popliteal ligament dodatno učvršćuje stražnji dio zgloba i sudjeluje u kontroli pretjeranog ispružanja.

Na unutarnjoj prednjoj strani potkoljenice nalaze se tetive mišića sartoriusa, gracilisa i semitendinosusa, koje zajedno čine takozvani pes anserinus. Ove tetive sudjeluju u savijanju koljena, rotaciji i stabilizaciji tijekom hoda, penjanja ili naglih promjena smjera. Cijeli je zglob obložen hrskavicom, zatvoren u zajedničku čahuru te stabiliziran mišićima, tetivama i ligamentima koji osiguravaju stabilnost i preciznost pokreta. 

Zbog čega se javljaju bolovi u koljenu s unutarnje strane?

U nastavku navodimo najčešće uzroke bolova s unutarnje strane koljena. Svaki od njih može zahvaćati različite strukture, a prepoznavanje simptoma prvi je korak prema učinkovitom liječenju.

Ozljede ligamenata

Medijalni kolateralni ligament (MCL) najčešće se ozljeđuje pri udarcu s vanjske strane koljena, u sportovima poput nogometa i skijanja.

Simptomi uključuju bol, oteklinu, osjećaj popuštanja pri hodu te ponekad „pucanje“ u trenutku ozljede.

Ozljede meniskusa

Ozljeda medijalnog meniskusa najčešće nastaje prilikom rotacije koljena uz opterećenje, primjerice kada je stopalo čvrsto na tlu, a tijelo se okreće.

Postoje različiti tipovi puknuća (bucket handle, flap, radial, degenerativna), a simptomi uključuju zakočenost, pucketanje, bol pri rotaciji i osjećaj „klizanja“ u zglobu.

Upalne bolesti i sindromi

Upale mekih tkiva oko koljena čest su uzrok boli s unutarnje strane zgloba. Burzitis, odnosno upala burze ispod tetiva mišića sartoriusa, gracilisa i semitendinosusa (područje poznato kao pes anserinus), često se javlja kod osoba s osteoartritisom, prekomjernom tjelesnom težinom ili rotacijom potkoljenice prema van.

Tendinitis, upala tetive, obično nastaje zbog ponavljajućih pokreta ili preopterećenja. Ove upale karakterizira lokalna bol, osjetljivost na dodir, oteklina i nelagoda pri hodu uzbrdo, čučnju ili ustajanju.

Degenerativne promjene

Osteoartritis (OA) je jedan od najčešćih uzroka kronične boli u koljenu, osobito kod osoba kod kojih su koljena prirodno usmjerena prema van. Takav položaj često laički nazivamo “noge u obliku slova O” (varus položaj), stvara veći pritisak na unutarnju stranu koljena i s vremenom može dovesti do bržeg trošenja hrskavice.

Simptomi uključuju bol pri hodu, stajanju, penjanju uz stepenice, često uz osjet ukočenosti ujutro te se bol obično pogoršava tijekom dana.

Preopterećenje i sportske ozljede

Prekomjerno opterećenje, pogotovo kod trčanja, hodanja nizbrdo ili aktivnosti s ponavljanim savijanjem koljena, može uzrokovati upalu i mikrotraume s unutarnje strane zgloba. Neravnoteža u mišićima, loša tehnika, nedovoljno odmora i neadekvatna obuća dodatno pogoršavaju stanje.

Rjeđi uzroci

Upalne bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa ili gihta mogu zahvatiti i koljeno, pri čemu se bol najčešće javlja u cijelom zglobu, često uz jutarnju zakočenost i oticanje. Među rjeđim uzrocima nalaze se i avaskularna nekroza (oštećenje kosti zbog smanjene opskrbe krvlju), kontuzija (nagnječenje), iritacija safenskog živca te medijalna plica, zadebljani nabor zglobne ovojnice koji se može ukliještiti i uzrokovati bol, zakočenost i pucketanje pri pokretu.

Kako prepoznati bolove s unutarnje strane koljena?

Iako se simptomi razlikuju ovisno o uzroku, postoje znakovi koji često upućuju na problem s unutarnje strane koljena. To su:

• Bol pri savijanju, ispružanju ili hodanju
• Oteklina s unutarnje strane koljena
• Osjećaj nestabilnosti ili “popuštanja” koljena
• Ukočenost, osobito nakon dužeg sjedenja ili mirovanja
• Zvukovi pucketanja, škripanja ili preskakanja
• Osjetljivost na dodir i smanjen opseg pokreta
• Pogoršanje simptoma pri čučanju, penjanju uz stepenice, trčanju ili klečanju.

Ako je bol nagla, jaka, praćena nemogućnošću pokreta, brzo se pojavljuje oteklina ili postoji osjećaj “zaključanog” koljena, to mogu biti znakovi ozbiljnije ozljede te se preporučuje hitna liječnička procjena.

Kako se dijagnosticiraju bolovi u koljenu s unutarnje strane?

Različiti uzroci mogu izazvati slične simptome, zbog čega je važna temeljita procjena kako bi se utvrdilo je li riječ o ozljedi, upali ili degenerativnoj promjeni. Postupak obično započinje razgovorom s pacijentom i fizioterapeutskim pregledom, tijekom kojeg se procjenjuje stanje zgloba, mišićne funkcije i obrasci pokreta.

U slučaju sumnje na ozbiljnije oštećenje, koristi se dodatna dijagnostika. Rendgen (RTG) pomaže u isključivanju prijeloma i praćenju degenerativnih promjena, dok je magnetska rezonanca (MR) najpreciznija metoda za analizu mekih tkiva poput meniskusa, ligamenata i hrskavice.

Dijagnostički ultrazvuk može otkriti prisutnost izljeva, upale burzi ili oštećenja tetiva. U određenim slučajevima provode se i laboratorijske pretrage radi isključivanja sistemskih upalnih bolesti.

Mogućnosti liječenja

RICE

Kod akutnih ozljeda, kao što su istegnuća, udarci ili nagla bol nakon aktivnosti, primjenjuje se RICE metoda: odmor, led, kompresija i elevacija. Preporučuje se nekoliko dana izbjegavati opterećenje bolnog koljena, primjenjivati led 15 do 20 minuta nekoliko puta dnevno, koristiti elastični zavoj za blagu kompresiju i držati nogu u povišenom položaju kako bi se smanjila oteklina.

Lijekovi protiv boli i upale

Lijekovi poput nesteroidnih protuupalnih sredstava (NSAID), uključujući ibuprofen i naproksen, često se preporučuju za ublažavanje boli i upale. Prije početka terapije, uvijek se preporučuje savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom.

Fizikalna terapija

Fizikalna terapija ima iznimno važnu ulogu u liječenju boli s unutarnje strane koljena, osobito kod funkcionalnih disbalansa, preopterećenja i početnih degenerativnih promjena. U terapiji se koriste manualne tehnike, mobilizacija zgloba, masaža mekih tkiva i aparati za smanjenje boli i upale, dok se kinezio trake primjenjuju za dodatnu stabilizaciju.

Glavni fokus je na individualno prilagođenim vježbama koje jačaju mišiće natkoljenice i potkoljenice te vraćaju stabilnost zgloba. Vježbe se uvode postupno i kontrolirano, a ciljevi su smanjenje boli, vraćanje pokretljivosti i sprječavanje ponovnih ozljeda.

Injekcije za koljeno

U slučajevima kada konzervativne metode ne daju zadovoljavajuće rezultate, liječnik može preporučiti injekcijsku terapiju kao dopunu. Kortikosteroidne injekcije primjenjuju se kod jače upale kako bi se brzo smanjila bol i oteklina. Hijaluronske injekcije mogu pomoći kod degenerativnih promjena tako što poboljšavaju podmazivanje zgloba i smanjuju trenje. PRP terapija (plazma bogata trombocitima) koristi se za poticanje prirodnog procesa regeneracije tkiva.

Kada je potrebna operacija?

Razmatra se u težim slučajevima, primjerice kod potpune rupture ligamenta, većih ozljeda meniskusa ili kada druge metode nisu uspješne. Najčešći zahvat je artroskopija, minimalno invazivna operacija kojom se saniraju oštećenja unutar zgloba.

Prevencija bolova u koljenu

Prevenciju bolova u koljenu najbolje je provoditi održavanjem zdrave tjelesne težine, redovitom tjelovježbom te jačanjem i istezanjem mišića nogu. Pravilno odabrana obuća s dobrom potporom važna je za pravilnu mehaniku hoda i smanjenje opterećenja na zglob.

Tijekom aktivnosti koje dodatno opterećuju koljena, korisno je koristiti zaštitne steznike ili jastučiće, a intenzitet vježbanja treba povećavati postupno, uz pravilnu tehniku. Vježbe za jačanje mišića kvadricepsa, stražnje lože i mišića kuka igraju važnu ulogu u održavanju stabilnosti koljena, osobito kod osoba koje već osjećaju povremenu bol ili nesigurnost pri kretanju.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Bol u koljenu nije uvijek razlog za zabrinutost, ali ako traje dulje od nekoliko dana, pojačava se pri kretanju te je praćena oteklinom, zakočenošću ili osjećajem nestabilnosti, preporučuje se stručna procjena. Simptomi poput preskakanja, pucketanja ili “zaključavanja” koljena mogu upućivati na ozbiljnije oštećenje.

Ako bol remeti svakodnevne aktivnosti ili se ponavlja bez jasnog uzroka, pravovremeni pregled kod fizioterapeuta može pomoći u prepoznavanju problema. U takvim slučajevima fizikalna terapija često je ključna za ublažavanje simptoma, povratak funkcionalnosti i sprječavanje daljnjih komplikacija.