Medijalni epikondilitis

Medijalni epikondilitis, poznat kao “golferski lakat”, pripada skupini bolesti koje nazivamo sindromima prenaprezanja. Riječ je o ozljedi koja se javlja uslijed upale tetiva koje povezuju mišiće podlaktice s unutarnjom stranom lakta.

Ova ozljeda je 5 do 10 puta rjeđa od lateralnog epikondilitisa, podjednako pogađa muškarce i žene, a u više od 75% slučajeva zahvaća dominantnu ruku pacijenta. Iako naziv „golferski lakat“ sugerira ozljedu sportaša, ona se može se javiti kod svih aktivnosti koje uključuju ponavljajuće pokrete savijanja ručnog zgloba i rotacije podlaktice.

Što je medijalni epikondilitis?

Medijalni epikondilitis je bolno stanje uzrokovano prenaprezanjem mišića podlaktice. Nastaje kada se tetive koje povezuju mišiće s unutarnjom koštanom izbočinom lakta (medijalnim epikondilom) počnu iritirati i razvijati sitna oštećenja, tzv. mikrorupture.

Područje medijalnog epikondila je osjetljivo, jer je ono polazište 5 važnih mišića podlaktice (pronator teres, flexor carpi radialis, palmaris longus, flexor digitorum superficialis i flexor carpi ulnaris) čija je uloga savijanje prstiju i zapešća te rotacija podlaktice prema unutra.

Zbog toga što svi ti mišići dijele zajedničku tetivu na medijalnom epikondilu, a pritom imaju različite funkcije i sudjeluju u širokom rasponu pokreta ruke, upravo to područje je sklono prenaprezanju, što u konačnici uzrokuje bol i simptome golferskog lakta.

Koja je razlika između teniskog i golferskog lakta?

Glavna razlika je u lokaciji boli. Kod golferskog lakta, bol se javlja s unutarnje strane lakta, dok se kod teniskog lakta bol manifestira s vanjske strane. Obje ozljede nastaju zbog prenaprezanja tetiva uslijed ponavljajućih pokreta ruke i ručnog zgloba.

	Golferski lakat	Teniski lakat
Medicinski naziv	Medijalni epikondilitis	Lateralni epikondilitis
Lokacija boli	Unutarnja strana lakta	Vanjska strana lakta
Pokreti koji pogoršavaju stanje	Savijanje ručnog zgloba,  stiskanje šake, uvrtanje ruke	Ispružanje ručnog zgloba, podizanje s dlanom prema dolje
Aktivnosti koje pogoršavaju stanje	Golf, dizanje utega, rad s ručnim alatima	Tenis, tipkanje, rad s računalnim mišem
Zahvaćene tetive	Tetive fleksornih i pronatornih mišića	Tetive ekstenzornih mišića

Koji su simptomi medijalnog epikondilitisa?

U većini slučajeva, simptomi se razvijaju postupno, tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Među prvim znakovima javlja se bol s unutarnje strane lakta, koja se često zanemaruje jer se pripisuje uobičajenom zamoru ili naporu ruke. Kako se stanje pogoršava, osoba može osjetiti jutarnju ukočenost lakta, kao i bolove nakon manjih aktivnosti koje opterećuju tetive, poput nošenja laganih predmeta, stiskanja šake ili uvrtanja ruke.

Bol se često pogoršava pri pokretima koji uključuju savijanje zapešća protiv otpora ili rotaciju podlaktice prema unutra. Bol se ne mora zadržavati isključivo na području lakta. Često se širi niz unutarnju stranu podlaktice, prema zapešću, a u nekim slučajevima može se osjetiti i u prstenjaku i malom prstu.

Mnogi pacijenti primjećuju osjetljivost na dodir u području medijalnog epikondila i duž zajedničke tetive fleksora, kao i slabiji stisak šake, što može otežati svakodnevne aktivnosti poput držanja čaše, tipkanja ili nošenja vrećice. U nekim slučajevima mogu se javiti i trnci ili osjećaj utrnulosti u prstima, najčešće u četvrtom i petom prstu.

Što uzrokuje golferski lakat i koji su faktori rizika?

Golferski lakat najčešće nastaje kod osoba koje ponavljaju pokrete savijanja zapešća, stiskanja šake i rotacije podlaktice prema unutra. Kada se ti pokreti izvode često, bez dovoljno odmora i s lošom tehnikom, dolazi do prenaprezanja tetiva koje se vežu za unutarnju stranu lakta.

Rizik je povećan u sportovima poput golfa, bejzbola, rukometa i bacanja koplja, ali i u svakodnevnim aktivnostima poput rada s alatom, tipkanja, korištenja miša, šivanja, vrtlarenja i sviranja instrumenata. Kod sportaša dodatni čimbenici rizika uključuju lošu tehniku, neprilagođenu opremu i manjak mišićne snage ili fleksibilnosti.

U općoj populaciji ozljeda se češće javlja kod osoba između 40. i 60. godine života, onih koji iznenada povećaju fizičko opterećenje, preskaču zagrijavanje ili ne daju tijelu dovoljno vremena za oporavak. Istraživanja su pokazala povezanost golferskog lakta i s određenim zdravstvenim čimbenicima, poput pušenja, šećerne bolesti tipa 2 i povišenog indeksa tjelesne mase (BMI).

Kako se dijagnosticira golferski lakat?

U većini slučajeva, dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i karakterističnih simptoma. Najčešći znakovi uključuju bol pri dodiru u području medijalnog epikondila, bolnost pri savijanju zapešća protiv otpora i nelagodu pri rotaciji podlaktice prema unutra (pronaciji). Često se javlja i slabiji stisak šake te bol pri hvatanju ili nošenju predmeta.

Tijekom pregleda provode se provokacijski testovi čija je uloga opterećenje fleksorne tetive i mišića podlaktice. Ako se tijekom izvođenja testa pojavi bol, dijagnoza je vrlo vjerojatna. Rendgenska snimka (RTG) nije obvezna za postavljenja dijagnoze, ali se koristi za isključenje drugih uzroka boli, poput prijeloma, kalcifikacija ili artroze.

Ako klinička slika nije sasvim jasna ili postoji sumnja na dodatna oštećenja, liječnik može preporučiti slikovne pretrage u svrhu potvrđivanja dijagnoze. Ultrazvuk (UZV) je brz i precizan dijagnostički alat kojim se mogu uočiti zadebljanja tetiva, mikrorupture i promjene tipične za kronične upalne procese.

Magnetska rezonancija (MR) koristi se kada postoji sumnja na ozbiljnija oštećenja, prisutnost slobodnih zglobnih tijela ili pritisak na živac. Kod simptoma koji upućuju na zahvaćenost živca, kao što su trnci i utrnulost u prstima, preporučuju se elektromiografija (EMG).

Kako se liječi golferski lakat?

Najčešće se golferski lakat liječi konzervativnim pristupom. Glavni cilj terapije je ublažiti bol, smanjiti opterećenje na tetive, povratiti funkciju ruke i omogućiti postupni povratak u profesionalne i svakodnevne aktivnosti. Najvažniju ulogu u oporavku ima fizikalna terapija, koja se prilagođava svakom pacijentu ovisno o težini simptoma i svakodnevnim zahtjevima.

U okviru konzervativnog liječenja primjenjuju se fizioterapijske metode usmjerene na smanjenje iritacije tkiva, poboljšanje cirkulacije i obnavljanje mišićne ravnoteže. Kombinacija terapijskih vježbi, manualnih tehnika i fizikalnih procedura, poput ultrazvuka, elektroterapije ili lasera, najčešće se pokazuje učinkovitom. U ranim fazama oporavka, mogu se koristiti hladni ili topli oblozi, a po preporuci liječnika i nesteroidni protuupalni lijekovi.

Koliko traje oporavak uz fizikalnu terapiju?

Trajanje oporavka ovisi o tome koliko dugo simptomi traju, koliko su izraženi i koliki je utjecaj na svakodnevne aktivnosti. U praksi se pokazalo da većina pacijenata, uz redovitu i stručno vođenu fizikalnu terapiju, osjeti poboljšanje unutar šest do dvanaest tjedana.

Također je važno naglasiti da pravovremeno reagiranje i pravilno usmjereno liječenje značajno skraćuju trajanje oporavka, dok kod dugotrajnijih i zanemarenih slučajeva rehabilitacija može biti sporija i zahtjevnija.

Kada je potrebna operacija?

Operacija se razmatra tek kada konzervativna terapija ne daje zadovoljavajuće rezultate tijekom nekoliko mjeseci. Iako može zvučati kao brzo rješenje, oporavak nakon operacije obično je sporiji, zahtijeva dodatnu rehabilitaciju i ne jamči uvijek potpun povrat funkcije.

Koja je uloga fizioterapeuta u prepoznavanju i liječenju golferskog lakta?

Fizioterapeut ima ključnu ulogu u prepoznavanju simptoma golferskog lakta i planiranju individualiziranog terapijskog pristupa. Na temelju funkcionalne procjene, testiranja pokreta, provokacijskih testova i skala za procjenu boli i sposobnosti, fizioterapeut može točno odrediti koje su strukture preopterećene i koji terapijski pristup odabrati.

Iako službenu dijagnozu postavlja liječnik, fizioterapeut kroz sustavan klinički pregled prepoznaje obrazac tegoba i na temelju toga vodi pacijenta kroz proces rehabilitacije. Kvalitetno provedena fizioterapijska procjena često je prvi korak u prepoznavanju problema i ključna za povratak funkcije, smanjenje boli i prevenciju ponovnih ozljeda.

Kako prevenirati golferski lakat?

Najbolja prevencija golferskog lakta je izbjegavanje ponavljajućih pokreta bez odmora i pravilan raspored opterećenja. Ako često koristite ruke za stiskanje, rotaciju ili precizan rad, važno je u svakodnevicu uvesti redovito istezanje i jačanje podlaktice, kao i aktivne pauze.

U sportu, zagrijavanje prije aktivnosti i postupno povećanje opterećenja značajno smanjuju rizik od ozljede. U radu, pomoći može prilagodba radne ergonomije i svjesno izbjegavanje prenaprezanja jedne ruke.