Bolovi u vratnim žilama

Ponekad kada se bol u vratu pojavi naglo ili se ponavlja kroz duže vrijeme, ljudi počnu razmišljati da ih bole „vratne žile“. U razgovoru često kažu da je bol „od žila“, osobito ako imaju osjećaj pulsiranja u vratu ili nelagodu koja se širi prema potiljku. Razlog za takvo razmišljanje je zapravo vrlo jednostavan. Kada pogledamo vrat u ogledalu ili ga dotaknemo rukom, prve strukture koje primijetimo su krvne žile koje prolaze uz bočnu stranu vrata. Zbog toga mnogi ljudi pretpostave da bol dolazi upravo iz tog područja.

Ipak, anatomija vrata je prilično složena. U tom području nalaze se mišići, živci, zglobovi i krvne žile. Kada se pojavi bol, osobi često nije jednostavno prepoznati odakle ona zapravo dolazi. Upravo zbog toga mnogi ljudi bol u tom području opisuju kao bol u vratnim žilama. Iako se često pokaže da izvor boli zapravo dolazi iz mišića i drugih struktura vrata.

Uzroci bolova u vratnim žilama

Kada ljudi osjete pulsiranje, peckanje ili neugodan pritisak u vratu, često odmah pomisle da su u pitanju krvne žile. Tada se mnogi zapitaju je li riječ o povišenom krvnom tlaku ili možda o ozbiljnijem problemu poput moždanog udara. Te misli nisu neobične jer se neugoda često osjeća upravo u području gdje prolaze glavne krvne žile vrata.

No u velikom broju slučajeva uzrok takvih tegoba zapravo nije u krvnim žilama. Bol u tom području često potječe iz mišića vrata, zglobova ili živčanih korijenova vratne kralježnice, a najčešće se javlja kao posljedica napetih mišića, dugotrajnog sjedenja, rada za računalom ili općenito nepravilnog držanja tijela.

Prema dostupnim istraživanjima, procjenjuje se da je čak oko 90 % bolova u vratu nespecifično. To znači da bol najčešće dolazi iz mišićno-koštanih struktura vrata, a ne iz promjena na krvnim žilama. No to ne znači da mogućnost problema s krvnim žilama treba odmah odbaciti. U određenim situacijama tegobe u tom području mogu biti povezane i s krvnim žilama koje opskrbljuju mozak krvlju.

Jedna od najvažnijih krvnih žila vrata je karotidna arterija. Prolazi uz bočnu stranu vrata i može se napipati kao puls. U rijetkim slučajevima ta arterija može biti zahvaćena određenim bolestima ili oštećenjem, primjerice suženjem krvne žile ili puknućem njezine stijenke, što može utjecati na protok krvi prema mozgu. Postoji nekoliko medicinskih stanja koja mogu zahvatiti krvne žile vrata.

• Ateroskleroza karotidnih arterija – stanje kod kojeg se u arterijama nakupljaju masne naslage koje postupno sužavaju protok krvi prema mozgu.

• Disekcija karotidne ili vertebralne arterije – oštećenje stijenke arterije koje može uzrokovati iznenadnu bol u vratu ili glavi.

• Upala krvnih žila (vaskulitis) – rijetka stanja kod kojih dolazi do upale stijenke arterija.

• Karotidinija – rijetko stanje kod kojeg dolazi do bolne osjetljivosti u području karotidne arterije.

Simptomi bolova u vratnim žilama

Kada se pojavi bol u području vratnih žila, simptomi mogu biti vrlo šaroliki. Važno je prepoznati koji simptomi mogu upućivati na ozbiljniji problem s krvnim žilama, a koji su češće povezani s mišićno-koštanim uzrocima.

Jedni od najčešćih simptoma su pulsiranje ili pritisak u vratu, bol koja se može širiti prema stražnjem dijelu glave te napetost u vratu i ramenima. Kod nekih osoba može se javiti i vrtoglavica, osjećaj nestabilnosti ili trnci u rukama. Također se mogu manifestirati i tegobe poput zujanja u ušima, osjećaja težine u glavi ili slabije koncentracije. Ovi simptomi su u većini slučajeva povezani s mišićima vrata i strukturama vratne kralježnice.

Svaka osoba može imati drugačije simptome i ne pojavljuju se uvijek isti znakovi. Ipak, važno je obratiti pozornost na simptome poput:

• iznenadnih smetnji vida
• poteškoća s govorom
• slabosti u rukama ili nogama
• nagle i jake vrtoglavice

Ako se pojave neki od ovih simptoma, važno je javiti se liječniku kako bi se po potrebi napravile dodatne pretrage i utvrdio uzrok tegoba.

Dijagnostika i pregledi

Jedan od prvih pregleda na koji liječnici često upućuju osobe koje imaju bol u vratu popraćenu širim spektrom simptoma je ultrazvučni pregled karotidnih arterija. Ova pretraga poznata je i pod nazivom Color Doppler krvnih žila vrata. Sama pretraga je bezbolna i jednostavna. Njome se procjenjuje protok krvi kroz krvne žile vrata i mogu se uočiti eventualna suženja.

U određenim situacijama liječnik može preporučiti i dodatne slikovne pretrage poput CT angiografije ili MR angiografije. Ove metode omogućuju detaljniji prikaz krvnih žila vrata i mozga te pomažu u otkrivanju suženja, oštećenja stijenke arterije ili drugih poremećaja cirkulacije. Takve se pretrage obično rade kada je potrebno detaljnije procijeniti stanje krvnih žila ili kada simptomi zahtijevaju dodatnu dijagnostičku obradu.

Fizioterapija i bol u vratnim žilama

Kada se bol u vratu i potiljku počne javljati sve češće, mnogi se pitaju može li fizioterapija pomoći. U praksi se pokazalo da odgovarajuća terapija može značajno smanjiti napetost mišića i olakšati tegobe u području vrata. Prvi korak u fizioterapiji je procjena. Zadatak fizioterapeuta je procijeniti funkciju vratne kralježnice. Gleda se opseg pokreta vrata, napetost mišića i način držanja tijela. Tijekom pregleda procjenjuje se i osjetljivost mišića na palpaciju te se utvrđuje koji pokreti izazivaju bol ili nelagodu. Na temelju pregleda stvara se individualni plan terapije. Fokus terapije najčešće je na smanjenju napetosti mišića vrata, poboljšanju pokretljivosti vratne kralježnice i korekciji držanja.

Ovisno o uzroku tegoba i simptomima koje osoba ima, terapija može uključivati:

• terapijske vježbe za vratnu kralježnicu
• manualnu terapiju za opuštanje napetih mišića
• vježbe za poboljšanje držanja tijela
• vježbe mobilnosti i stabilizacije vrata

Jedna od najjednostavnijih stvari koju svatko može učiniti za zdravlje vratne kralježnice jest redovito izvođenje jednostavnih vježbi za vrat.

Nije rijetkost da osoba redovito izvodi vježbe za vratnu kralježnicu, ali unatoč tome ne primjećuje značajno poboljšanje. Ponekad vježbe same po sebi nisu dovoljne ako svakodnevne loše navike i dalje opterećuju vrat. Mnoge od tih navika radimo nesvjesno tijekom svakodnevnih aktivnosti.

Zato je važno obratiti pozornost i na neke svakodnevne navike koje mogu utjecati na zdravlje vratne kralježnice i krvnih žila.

• Nepravilno držanje tijela – dugotrajno sjedenje i položaj glave prema naprijed povećavaju opterećenje vratne kralježnice
• Dugotrajno sjedenje bez pauze – može dovesti do povećane napetosti mišića vrata.
• Premalo kretanja – nedostatak tjelesne aktivnosti smanjuje pokretljivost kralježnice i može povećati ukočenost vrata
• Pušenje – negativno utječe na zdravlje krvnih žila i cirkulaciju.
• Povišen kolesterol i krvni tlak – mogu dugoročno utjecati na zdravlje krvnih žila

Male i postepene promjene u svakodnevnim navikama mogu smanjiti opterećenje vratne kralježnice i pozitivno utjecati na zdravlje krvnih žila.

Kada se obratiti liječniku ?

Ako se bol u vratu javlja često, traje dulje vrijeme ili se postupno pogoršava, važno je javiti se liječniku. Posebno je važno potražiti liječničku pomoć ako se uz bol pojave i drugi simptomi poput:

•  izražena ili dugotrajna vrtoglavica
• slabost u rukama ili nogama
• poteškoće s govorom
• smetnje vida
• gubitak ravnoteže

Ovi simptomi mogu upućivati na ozbiljnije zdravstvene probleme i zahtijevaju liječničku procjenu i dodatnu dijagnostiku. Također, osobe koje imaju povišen krvni tlak, kolesterol, dijabetes ili druge kardiovaskularne rizične čimbenike trebale bi potražiti savjet liječnika ako primijete nove ili neuobičajene simptome u području vrata ili glave.

Savjet fizioterapeuta

Ponekad uzrok bolova u vratnim žilama nije skriven u krvnim žilama, nego u svakodnevnim navikama koje opterećuju vratnu kralježnicu. Način na koji sjedimo, radimo ili držimo glavu tijekom dana može imati velik utjecaj na opterećenje vrata.

Bitno je zapamtiti da nije uvijek potrebno raditi velike promjene kako bi se tegobe ublažile. Često je dovoljno krenuti od manjih, ali važnih navika, poput ovih:

Pazite na položaj glave tijekom rada i vožnje
Tijekom rada za računalom ili vožnje mnogi ljudi nesvjesno izbacuju glavu prema naprijed. Taj položaj povećava mehaničko opterećenje vratne kralježnice i može uzrokovati napete mišiće vrata. Pokušajte držati ekran u visini očiju, a tijekom vožnje sjedalo postaviti tako da glava ostane oslonjena na naslon.

Radite kratke pauze tijekom dugotrajnog sjedenja
Ako dugo sjedite, pokušajte svakih 30-45 minuta ustati, prošetati, lagano razgibati vrat i ramena.

Povremeno svjesno opustite ramena i vrat
Tijekom rada ili u stresnim situacijama mnogi ljudi nesvjesno podižu ramena i napinju mišiće vrata. Obratite pozornost na položaj ramena i pokušajte ih svjesno opustiti.

Razumijevanje uzroka tegoba u području vrata prvi je korak prema njihovom rješavanju. U mnogim slučajevima upravo male promjene u svakodnevnim navikama mogu značajno smanjiti opterećenje vratne kralježnice.

FAQ – česta pitanja