Oticanje gležnjeva

Jeste li se ikada zapitali zašto vam gležnjevi na kraju dana izgledaju otečeno, noge su teže nego inače, a cipele odjednom postanu tijesne? Oticanje gležnjeva vrlo je česta pojava i može se javiti kod svakoga; kod trudnica, starijih osoba, onih koji provode sate stojeći na poslu, ali i kod onih koji dugo sjede.

U većini slučajeva radi se o bezopasnom znaku da su noge bile preopterećene i da im je potreban odmor. Ipak, postoje situacije u kojima oticanje nije nimalo bezazleno i može ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem. Zato je važno znati prepoznati razliku između prolazne pojave i simptoma koji zahtijevaju liječničku pažnju.

Što znači kada gležnjevi otiču?

Kada gležanj otekne, najčešće izgleda povećano, koža može biti napeta i sjajnija nego inače, a osoba često osjeća težinu i zatezanje. Hod može postati neugodan, a pokreti gležnja ograničeni. Kod nekih ljudi javlja se i osjećaj topline ili promjena boje kože.

Važno je razlikovati blago, prolazno oticanje od onog ozbiljnijeg. Primjerice, nakon dužeg stajanja ili sjedenja otok se može pojaviti, ali se povlači kada podignemo noge ili se prošećemo. S druge strane, uporno ili bolno oticanje, pogotovo ako nastupi iznenada, može ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem.

Jednostrano i obostrano oticanje također imaju različita značenja. Ako se otok pojavi samo na jednom gležnju, često je povezan s lokalnim uzrokom, poput ozljede, infekcije ili upale. Kada se pak istovremeno javi na oba gležnja, češće ukazuje na opća stanja koja zahvaćaju cijeli organizam, primjerice na probleme s cirkulacijom, srcem, bubrezima ili jetrom.

U medicini se koristi pojam periferni edem, koji označava nakupljanje tekućine u donjim dijelovima tijela. Tipičan znak takvog edema je takozvani udubljeni edem, kada pritisnete prstom na otečeno područje, ostaje udubljenje koje se sporo vraća. Oteklina može biti praćena i promjenama boje kože, osjećajem topline ili boli, što su dodatni znakovi da se ne radi o bezazlenom stanju.

Najčešći uzroci oticanja gležnjeva

Bezazleni svakodnevni uzroci

Jedan od najčešćih razloga oticanja gležnjeva je nakupljanje tekućine zbog gravitacije. Kada dugo stojimo ili sjedimo, krv i limfa sporije se vraćaju prema srcu pa se tekućina zadržava u donjim dijelovima nogu. Mnogi primjećuju da im noge najviše otiču tijekom ljeta jer visoke temperature dodatno šire krvne žile i pojačavaju osjećaj težine u gležnjevima.

Takvo oticanje obično nestaje nakon odmora ili kada podignemo noge iznad razine srca. Ovo se često javlja kod ljudi koji rade poslove na blagajni, osoba koje dugo voze ili onih koji putuju i satima sjede u istom položaju, kao i kod trudnica u kasnijim mjesecima trudnoće.

Uzroci povezani sa stilom života i navikama

Na pojavu oticanja gležnjeva snažno utječe način života. Prehrana s visokim udjelom soli potiče zadržavanje vode u tijelu, a nedostatak kretanja usporava prirodne mehanizme koji pomažu cirkulaciji. Upravo se u tome krije važnost svakodnevne aktivnosti.

Mišići listova pri hodu i drugim pokretima djeluju poput pumpe, svojom kontrakcijom stvaraju pritisak u venama i pomažu krvi da se vraća prema srcu. Taj mehanizam naziva se venska pumpa i presudan je za zdravlje nogu.

Kada predugo sjedimo za računalom ili stojimo na poslu bez pomicanja, pumpa „miruje“, pa se krv i tekućina zadržavaju u donjim dijelovima nogu. Rezultat je osjećaj težine, napetosti i oteklina u gležnjevima. Dovoljno je ponekad i nekoliko minuta šetnje, kruženja stopalima ili laganih vježbi da se oticanje smanji i da noge ponovno osjete lakoću.

Na cirkulaciju utječu i vanjski čimbenici. Neudobna obuća ili uska odjeća mogu otežati protok krvi i limfe, dok prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje vene i zglobove. Kada se ovakvi čimbenici spoje, oticanje može postati stalna i dugotrajna tegoba.

Uzroci povezani uz određena stanja ili bolesti

Dok se kod većine ljudi oteklina povuče nakon odmora, postoje stanja kod kojih oticanje postaje trajno i znak je dubljeg poremećaja u organizmu.

• Venske bolesti jedan su od najčešćih uzroka. Kod kronične venske insuficijencije vene ne uspijevaju učinkovito vraćati krv prema srcu. Tada se ona zadržava u donjim dijelovima nogu, što dovodi do otoka, osjećaja težine i ponekad promjena boje kože.
• Srčane bolesti, poput zatajenja srca, također uzrokuju zadržavanje tekućine u tijelu. Kada srce oslabi i ne pumpa dovoljno učinkovito, višak tekućine se nakuplja upravo u gležnjevima i stopalima.
• Bolesti bubrega i jetre mogu poremetiti ravnotežu tekućine i proteina u organizmu. Bubreg koji ne filtrira dobro ili jetra koja ne proizvodi dovoljno bjelančevina uzrokuju zadržavanje vode u tkivima, što se često prvo vidi na gležnjevima.
• Poremećaji limfnog sustava, kao što je limfedem, dovode do kroničnog nakupljanja limfe. Oteklina je tada čvrsta, često asimetrična i ne povlači se lako nakon odmora.
• Hormonalne promjene također imaju svoju ulogu. Trudnoća, predmenstrualni sindrom ili poremećaji rada štitnjače mogu izazvati zadržavanje tekućine i posljedično oticanje gležnjeva.
• Ne smijemo zaboraviti ni nuspojave lijekova. Najčešće se to događa kod antihipertenziva, hormonske terapije ili nesteroidnih protuupalnih lijekova.
• Upale i infekcije, poput artritisa ili celulitisa, uzrokuju lokalno crvenilo, toplinu i bol uz otok.
• Ozljede gležnja i stopala, pak, dovode do naglog i vidljivog oticanja kao dijela prirodne reakcije tijela na traumu.

Procjenom fizioterapeut može razlikovati radi li se o bezazlenom oticanju ili postoji potreba za dodatnom liječničkom obradom, primjerice kod sumnje na srčane, bubrežne ili druge sistemske bolesti.

Kada je oticanje signal za zabrinutost?

Iako se u većini slučajeva otok povuče nakon odmora, postoje situacije kada otečeni gležnjevi zahtijevaju ozbiljniju pažnju. Posebnu pažnju treba obratiti ako se oticanje pojavi naglo, samo na jednoj nozi i prati ga bol, crvenilo ili osjećaj topline, jer to može upućivati na trombozu. U takvim situacijama potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.

Na zabrinutost upućuju i simptomi poput boli u prsima, otežanog disanja ili naglog povećanja tjelesne težine u kratkom vremenu. Oni mogu ukazivati na probleme sa srcem i ne smiju se zanemariti. Ako se oticanje stalno vraća, ne povlači se unatoč odmoru ili je praćeno općim simptomima poput umora, slabosti ili povišene temperature, to je znak da je potrebno potražiti liječničku pomoć. Pravovremena obrada važna je kako bi se otkrio uzrok i spriječile moguće komplikacije.

Kako fizioterapeut pristupa problemu otečenih gležnjeva?

Procjena fizioterapeuta započinje razgovorom s osobom. Pritom se prikupljaju podaci o životnim navikama, razini tjelesne aktivnosti, prehrani, unosu tekućine i soli te o lijekovima koje osoba uzima i općem zdravstvenom stanju.

Slijedi klinička procjena koja obuhvaća pregled cirkulacije, venskog i limfnog protoka, stanje kože i eventualno prisustvo edema. Posebna se pažnja posvećuje pokretljivosti gležnja i stopala, snazi mišića potkoljenice, kao i općoj pokretljivosti i ravnoteži. Na taj se način procjenjuje koliko oticanje utječe na hod, stajanje i svakodnevne aktivnosti.

Važno je naglasiti da fizioterapeut ne postavlja dijagnoze bolesti poput zatajenja srca ili bubrega. Međutim, kroz procjenu može prepoznati znakove koji upućuju na ozbiljnije zdravstveno stanje i pravovremeno uputiti osobu liječniku. Upravo zato fizioterapija ima važnu ulogu u ranom prepoznavanju problema, ali i u vođenju kroz sigurne i učinkovite metode smanjenja oticanja.

Kako se liječi oticanje gležnjeva?

Liječenje oticanja gležnjeva ovisi o uzroku, ali postoje mjere koje se mogu primjenjivati gotovo kod svih osoba, bilo da se radi o prolaznom oticanju ili kroničnoj tegobi.

Promjene životnog stila i svakodnevne navike

Redovito kretanje čuva zdravlje cirkulacije. Preporučuje se izbjegavati dugo stajanje ili sjedenje u istom položaju te više puta tijekom dana podignuti noge iznad razine srca. Time se olakšava povratak krvi i limfe prema srcu, a oticanje se smanjuje.

Korisno je ograničiti unos soli, piti dovoljno vode i birati udobnu obuću koja ne steže stopala i gležnjeve. Izbjegavanje uske odjeće, osobito oko struka i nogu, također pomaže u boljem protoku krvi i limfe

Aktivna terapija i vježbe

Posebno važnu ulogu imaju vježbe koje potiču cirkulaciju. To su jednostavni pokreti stopalima, kruženja gležnjevima, vježbe „pumpanja“ listova ili redovito hodanje. Aktivacija mišića potkoljenice djeluje kao prirodna pumpa koja potiskuje krv prema srcu i tako smanjuje oticanje. Fizioterapeut može preporučiti individualno prilagođen program vježbi ovisno o potrebama i mogućnostima osobe.

Pasivne metode

U fizioterapijskoj praksi često se primjenjuju metode poput manualne limfne drenaže, hladnih obloga, nošenja kompresivnih čarapa ili primjene različitih oblika elektroterapije i ultrazvuka. Ove metode pomažu u smanjenju otoka, poboljšavaju cirkulaciju i ublažavaju osjećaj težine u nogama. Važno je da se koriste ciljano i uz stručno vođenje.

Prehrana i prirodni dodaci

Uz smanjen unos soli i dovoljan unos vode, postoje i namirnice koje prirodno djeluju diuretički i mogu pomoći u smanjenju zadržavanja tekućine. To su, primjerice, peršin, celer, limun ili lubenica. Iako se često spominju i narodni pripravci poput jabučnog octa ili obloga od kupusa, treba naglasiti da njihova učinkovitost nije znanstveno dokazana i da mogu imati nuspojave. Zato je najbolje prije primjene ovakvih metoda posavjetovati se sa stručnjakom.

Kada je potrebno posjetiti liječnika?

Iako se većina otoka može povezati s umorom ili navikama, postoje situacije kada je nužno potražiti liječničku pomoć. Posebno treba reagirati ako se oticanje stalno ponavlja, ne povlači se nakon odmora ili se pogoršava, kao i kada ga prate bol u prsima, otežano disanje, umor ili povišena temperatura. Takvi znakovi mogu upućivati na ozbiljnije srčane, bubrežne ili sistemske bolesti.

Kod kroničnih stanja često je potreban timski pristup u kojem, uz fizioterapeuta, sudjeluju i drugi stručnjaci poput kardiologa, nefrologa ili endokrinologa.

Kako spriječiti oticanje gležnjeva?

Oticanje gležnjeva u mnogim se slučajevima može spriječiti jednostavnim navikama. Redovito kretanje održava rad venske pumpe i pomaže da se krv ne zadržava u donjim dijelovima nogu, pa je korisno hodati, istezati se ili barem pokretati stopala i gležnjeve tijekom dana. Ako posao zahtijeva dugo sjedenje ili stajanje, dovoljno je povremeno ustati i prošetati nekoliko minuta.

Udobna obuća i šira odjeća olakšavaju protok krvi i limfe, dok dugotrajno sjedenje prekriženih nogu može dodatno pritisnuti vene i pogoršati oticanje. Prehrana s manjim udjelom soli i dovoljan unos vode pomažu u smanjenju zadržavanja tekućine, a jednostavna navika poput podizanja nogu iznad razine srca nekoliko puta dnevno učinkovito ublažava postojeći otok.

Kod osoba koje uzimaju lijekove ili imaju kronične bolesti, najbolje je savjetovati se s liječnikom i fizioterapeutom o sigurnim načinima prevencije.

Fotografija: Pexels