Bolovi u donjem dijelu leđa – uzroci, simptomi i rješenja

Gotovo svatko od nas barem je jednom osjetio onu dosadnu, tihu bol u donjem dijelu leđa. Pojavi se nakon dugog sjedenja za računalom, tijekom vožnje automobila ili, ponekad, bez ikakvog razloga. Ujutro se javlja ukočenost, a tijekom dana ostaje osjećaj težine koji ne prolazi.

Zvuči poznato? Niste sami.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 8 od 10 osoba tijekom života doživi barem jednu epizodu boli u donjem dijelu leđa. Većina tih bolova nije povezana s ozbiljnom bolešću, nego s napetošću mišića, slabom aktivnošću i lošim položajima tijela. Takva bol može ograničiti gotovo svaku svakodnevnu aktivnost, od oblačenja i saginjanja do obavljanja kućanskih poslova ili rada za računalom. Kod mnogih utječe i na radnu sposobnost: smanjuje koncentraciju, stvara potrebu za čestim pauzama i može dovesti do bolovanja.

Dugoročno, bol mijenja i raspoloženje. Stvara frustraciju, tjeskobu i osjećaj ograničenosti. A zapravo, tijelo samo pokušava poručiti da nešto treba promijeniti.

Kao fizioterapeuti svakodnevno susrećemo ljude koji nam kažu: „Pokušao sam sve, ali ništa ne pomaže.“ Dobra je vijest da rješenje gotovo uvijek postoji, samo ga treba tražiti sustavno, s razumijevanjem uzroka i stručnim vodstvom.

Najčešći uzroci bolova u donjem dijelu leđa

Bol u donjem dijelu leđa može imati brojne uzroke, od mehaničkih opterećenja i mišićne napetosti do hormonalnih promjena ili upalnih procesa. U više od osamdeset posto slučajeva riječ je o nespecifičnoj boli, što znači da ne postoji jedan jasan uzrok poput ozljede diska ili prijeloma, nego kombinacija čimbenika koji se međusobno nadopunjuju. Prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije i časopisa The Lancet, između 60 i 80% odraslih osoba tijekom života osjeti bol u donjem dijelu leđa, što taj problem svrstava među vodeće razloge bolovanja u svijetu.

U praksi najčešće susrećemo mehaničke i funkcionalne uzroke. Dugo sjedenje, nedostatak kretanja i slaba aktivnost mišića trupa postupno dovode do gubitka stabilnosti kralježnice. Kada mišići koji bi trebali pružati potporu oslabe, opterećenje se prenosi na ligamente i zglobove, a s vremenom i na same diskove. Takav obrazac često uzrokuje osjećaj ukočenosti i napetosti koji se pogoršava tijekom dana.

Jedan od čestih razloga posjeta fizioterapeutu jest išijas, bol koja se širi iz donjeg dijela leđa niz nogu. Nastaje kada pritisak na ishijadični živac (n. ischiadicus) izaziva peckanje, trnce ili slabost u nozi. Slični simptomi javljaju se i kod hernije diska, kada se meki dio diska pomakne i pritisne okolne živčane strukture. Istraživanja objavljena u Cochrane Database of Systematic Reviews pokazuju da pravilno usmjerena fizikalna terapija i ciljane vježbe stabilizacije trupa mogu značajno smanjiti bol i ubrzati oporavak kod takvih stanja.

Bol u donjem dijelu leđa često se javlja i kod žena, osobito u razdobljima hormonalnih promjena, primjerice tijekom menstruacije, menopauze ili trudnoće. Prema podacima American College of Obstetricians and Gynecologists (ACOG), između 50 i 70 % trudnica osjeti bolove u donjem dijelu leđa, najčešće u drugom i trećem tromjesečju. Promjene u držanju tijela, omekšavanje ligamenata i dodatna tjelesna težina mijenjaju raspodjelu opterećenja na kralježnicu, što može dovesti do osjećaja nelagode, napetosti ili boli. U većini slučajeva pravilno vođene vježbe i prilagodbe položaja donose znatno olakšanje.

Rjeđe, ali jednako važno, bol u donjem dijelu leđa može potjecati iz unutarnjih organa, poput bubrega ili reproduktivnih organa. Infekcije bubrega, bubrežni kamenci ili upale jajnika mogu stvarati bol koja se reflektira u slabinski dio, iako uzrok nije u kralježnici. Takva je bol najčešće oštrija i praćena drugim simptomima, promjenom boje urina, povišenom temperaturom ili mučninom. Mayo Clinic navodi da u takvim slučajevima uvijek treba odmah potražiti liječničku procjenu.

Bez obzira na uzrok, bol u donjem dijelu leđa ne treba ignorirati. U većini slučajeva pravovremena procjena i individualno prilagođena fizioterapija vraćaju pokretljivost, smanjuju bol i sprečavaju njezino ponovno javljanje. Najvažnije je prepoznati da tijelo ne šalje taj signal slučajno. Bol je poziv da se uspori, promijeni navika i potraži stručno vodstvo.

Povezanost bolova u donjem dijelu leđa s drugim dijelovima tijela

Bol u donjem dijelu leđa rijetko ostaje samo tamo gdje je osjećamo. Kralježnica je središnji stup tijela kroz koji prolaze živci povezani s nogama, zdjelicom i trbuhom. Zato nelagoda u slabinskom dijelu može putovati i u druge regije. To je takozvano zračenje boli, česta pojava koja pacijente zna zbuniti i zabrinuti.

Kod mnogih osoba bol se širi prema zdjelici i nogama. U tim slučajevima riječ je najčešće o pritisku na živce koji izlaze iz slabinskog dijela kralježnice. Osjeća se peckanje, trnci ili slabost u nozi, što su tipični znakovi išijasa. Ako se uz te simptome primijeti gubitak snage ili promjene u osjetu, važno je potražiti stručnu procjenu što prije.

Nelagoda se često osjeti i u kukovima i zdjelici, osobito kod osoba koje dugo sjede ili imaju slabije razvijene mišiće stražnjice. U tim slučajevima uzrok nije nužno oštećenje diska, već napetost i umor mišića koji stabiliziraju zdjelicu. Istraživanja objavljena u Spine Journalu pokazuju da ciljane korektivne vježbe i jačanje mišića trupa i kukova često donose primjetno olakšanje već nakon nekoliko tjedana.

Kod nekih ljudi bol iz donjeg dijela leđa širi se prema trbuhu. Tada je važno razlikovati mišićnu ili mehaničku bol od one koja potječe iz unutarnjih organa. Ako se uz bol pojave probavne smetnje, mučnina ili promjene u mokrenju, uzrok može biti reflektirana bol iz probavnog ili mokraćnog sustava. U takvim slučajevima preporučuje se liječnički pregled kako bi se isključili upalni ili bubrežni uzroci.

Ponekad je izvor boli trtica. Sjedenje na tvrdoj površini, padovi ili dugotrajno nepravilno držanje mogu izazvati iritaciju završnog dijela kralježnice. Ta se bol, poznata kao kokcigodinija, ublažava pravilnim sjedenjem, korištenjem mekih jastuka i ciljanim vježbama koje rasterećuju zdjelicu.

Rjeđe bol može dopirati i prema preponama, osobito kod sportaša ili osoba s napetim aduktorima i smanjenom pokretljivošću u kuku. Takva bol često ukazuje na kompenzacijske pokrete između kuka i slabinskog dijela kralježnice, što se uspješno rješava individualnim programom vježbi.

Posebnu pažnju treba obratiti ako se uz bol javi povišena temperatura. Prema smjernicama British Medical Journal (BMJ), kombinacija boli u leđima i temperature može upućivati na infekciju mokraćnog sustava, bubrega ili upalu kralježnice. U takvim je slučajevima nužna brza liječnička procjena.

U svakodnevnoj fizioterapijskoj praksi najvažnije je razlikovati mehaničku bol, koja se pojačava pri pokretu, od reflektirane boli, koja potječe iz drugih sustava tijela. Razumijevanje te razlike ključno je za učinkovit i trajan oporavak.

Bez obzira širi li se bol prema nozi, trbuhu ili zdjelici, jedno je sigurno: tijelo šalje poruku da mu treba promjena. Pravodobna reakcija, pravilno kretanje i stručna podrška mogu tu poruku pretvoriti u prvi korak prema olakšanju.

Kada se bol najčešće javlja

Bol u donjem dijelu leđa ne javlja se uvijek jednako. Neki je osjećaju odmah ujutro, drugi tek nakon dužeg sjedenja ili mirovanja. U nekim slučajevima bol može biti blaga i prolazna, a ponekad se javlja naglo i dovoljno snažno da ograniči svaku kretnju. Razumijevanje kada se bolovi u donjem dijelu leđa pojavljuju pomaže u otkrivanju uzroka i pravodobnom liječenju.

Kod mnogih osoba bolovi u donjem dijelu leđa ujutro povezani su s ukočenošću koja se javlja nakon noćnog mirovanja. Tijekom sna mišići i zglobovi se opuštaju, a ako je kralježnica cijelu noć u nepravilnom položaju, može doći do napetosti i smanjenja cirkulacije u okolnim strukturama. Ustajanje iz kreveta tada postaje naporno, a bol se pojačava pri prvim pokretima. Najčešći uzroci su loš madrac, neprikladan jastuk ili slabost mišića trupa. Lagano istezanje i pravilna higijena spavanja mogu znatno ublažiti ove tegobe, što potvrđuju i istraživanja objavljena u Journal of Orthopaedic & Sports Physical Therapy.

Slično tome, bolovi u donjem dijelu leđa nakon spavanja javljaju se i nakon popodnevnog odmora ili dužeg ležanja. U tim slučajevima bol nije uvijek znak ozljede, već rezultat krutosti mišića i zglobova koji su predugo bili u istom položaju. Redovito kretanje, kratke pauze tijekom dana i jednostavne vježbe mobilnosti pomažu u sprečavanju takve ukočenosti.

Ponekad se pojave i jaki bolovi u donjem dijelu leđa koji nastaju naglo, primjerice nakon podizanja težeg predmeta ili nepripremljenog pokreta. Takva bol može biti posljedica mišićnog spazma, iritacije živca ili oštećenja diska. Ako je bol praćena trncima, gubitkom snage u nozi ili širenjem prema kuku, potrebno je odmah potražiti stručnu pomoć. Kod ovakvih epizoda važno je ne forsirati pokret, već omogućiti tijelu kratko mirovanje i započeti s postupnim, kontroliranim pokretima pod nadzorom fizioterapeuta.

U svakom slučaju, bolovi u donjem dijelu leđa znak su da tijelo reagira na opterećenje ili dugotrajno nepravilno držanje. Umjesto čekanja da bol prođe sama od sebe, bolje je prepoznati obrasce: kada se javlja, koliko traje i što je pokreće. Pravodobna reakcija i stručni savjet često znače razliku između kratkotrajne neugode i dugotrajne kronične boli.

Dijagnostika i kada posjetiti liječnika

Kad bol u donjem dijelu leđa traje dulje od nekoliko tjedana, ponavlja se ili se pojačava, vrijeme je za stručnu procjenu. Iako se većina bolova može ublažiti ciljanim vježbama i promjenom svakodnevnih navika, ponekad je potrebno učiniti dodatne pretrage kako bi se isključili ozbiljniji uzroci.

Tijekom razgovora s liječnikom ili fizioterapeutom važno je opisati točnu lokaciju i karakter boli, navesti kada se javlja, koliko traje i što je pojačava ili ublažava. Takve informacije često pomažu stručnjaku da razlikuje mehanički problem od onog koji zahtijeva dodatnu dijagnostiku.

Najčešće pretrage kod bolova u donjem dijelu leđa uključuju RTG kojim se procjenjuje stanje kostiju i zglobova, magnetsku rezonanciju (MR) koja prikazuje diskove, živce i meka tkiva te laboratorijske pretrage koje mogu otkriti znakove upale ili infekcije. Ako postoji sumnja na ozbiljniji problem, liječnik će prema potrebi predložiti dodatne pretrage ili konzultacije sa specijalistom.

Postoje situacije u kojima bol u donjem dijelu leđa zahtijeva brzu liječničku procjenu. To su slučajevi kada se bol pojavi naglo i izrazito je jaka, kada je prisutna slabost u nogama, gubitak osjeta, problemi s kontrolom mokrenja ili stolice, ili kada bol prati povišena temperatura i osjećaj iscrpljenosti. U takvim okolnostima nužno je odmah potražiti liječničku pomoć jer ovi simptomi mogu upućivati na ozbiljan neurološki ili upalni proces.

Većina bolova u donjem dijelu leđa ipak nije znak teže bolesti. Najčešće se radi o posljedicama preopterećenja, ukočenosti ili neadekvatnog pokreta. Pravodobna reakcija, stručan savjet i fizioterapija ključni su za uspješno ublažavanje tegoba i sprječavanje njihova ponovnog javljanja. Ako bol traje dulje ili se vraća, preporučuje se procjena fizioterapeuta koji će osmisliti individualni plan terapije prilagođen vašem tijelu i svakodnevnim navikama.

Često postavljana pitanja: